Hayat Media BiH Podcast
Hayat podcast je digitalni format medijske kuće Hayat, u kojem se u svakoj epizodi vodi razgovor sa značajnim gostima - od poduzetnika, političara, muzičara, novinara, glumaca do sportista.
Cilj podcasta je otvoriti teme koje prikazuju stvarnost i svakodnevicu: karijera, porodica, životne prekretnice, društvena pitanja, i lična iskustva.
Voditeljica i urednica je Elma Odobašić, a emisija teče u spontanom, iskrenom tonu, s namjerom da slušaoci bliže upoznaju životne priče svojih sagovornika.
Epizode su dostupne na digitalnim platformama Hayata, svim podcast platformama i na YouTube kanalu Hayat 2.
Hayat Media BiH Podcast
Dr. Samir Vildić: Od čuvanja ovaca do uspješne kompanije - 'Willdich' Business centra
Use Left/Right to seek, Home/End to jump to start or end. Hold shift to jump forward or backward.
Samir Vildić, poduzetnik iz Kalesije, proveo je 17 godina u Turskoj i vratio se u BiH. Nakon školovanja i stipendija koje je imao tokom boravka u Turskoj otvorio je “Wildich Business Center“.
Vildić je u “Hayatovom podcastu” govorio o školovanju u Turskoj i stečenom znanju koje je prenio u BiH.
promo Hayat na Android boxu
promo Hayat paket kanala
Negdje sam pročitala zapravo da ste jedan dan čuvali ovce, a sutra dan kada se vrati u svojoj zemlju, posljednji put svoje zemlji ste čuvali ovce, a kada ste se vrati nakon nekoliko godina došli ste u djeluju kravati.
SPEAKER_01Bio samo ukupno 17 godina, završio sam srednju školu, fakultet, dva magistarska reduktora u Republici Turska. Bukalno dan prije moglaska ti 2001. Da bi se 2017 godine vratio. Ja sam sam odšao na školovanje preko jednog oblasa u preporuju koji sam tada video. Htio sam naravno da obje money ne znam gdje, to be to put koji je trail 9 mjesec. Tourska dolazi is kolesije koja brevi 30-40.
SPEAKER_03I doprinosi zapravo razvoju poduzetništva u Bosniha u današnjoj epizodi high podcast, s o njim ćemo razgovarati upravo o razvoju poduzetništva u Bosni i Hercegovini, o tom njegovom povratku, o investicijama u beiha ali zapravo i savjetima mladim ljudima koji žele svoju budućnost da grade ovdje u svojoj domovini. Moj gost je dr. Samir vildić osnivač i direktor Wildih business centra. Dobar dan i dobro nam došli.
SPEAKER_01Dobar dan bolje vas našu. Drago mi da smo danas govorili sa vama u jednoj od jednoj od najboljih TV kuća u vas.
SPEAKER_03Hvala vam mnogo na tome. Evo za početak nekako smo i na početku dvije tisuće dvadeset šest godine kako ona krenula u tom vašem business cijetu krenul je sniježno krenu je sniježno, međutim nije to nikakvo iznenađenje svake godini je u javnu.
SPEAKER_01Mislim snijge kad izađemo van i mislim gledajući možda neke komentare ali po društvenim mrežama trebalo bi da mrzimo snijeg, ali izađimo vani i onda vidimo stvar da je to jedna božja blagodat jer je sve u nekom dijelelu i onaj po ovom priluku poželim i vama i svim našim glodavcima ali uspješno i sretno.
SPEAKER_03Hvala vam mnogo na tome. Jeste snijge lijep. Kada se posmra iz kuće barem ovdje kod nas u Bosni Hercegovini činite kako se naše nadležne službe baš ne snalaze učišćenju snijega. Svake godine nekako i snijig iznenadi iako uvijek bude najavljen. Kako vi business meni gledate na taj rad ajmo reći javnih poduzeća u Bosni Hercegovini i njihovo snalaženje u business poslu, njihovim nadležnostima, obavljanju njihovih nadležnosti.
SPEAKER_01Kada sam neki dan lopatao da razgrinem taj sneg is pred koju onako malo ljutsam bio i ušao sam ukućon toga vidim kako to u Njemačkoj and to oni se snalazi sa snijigom. I video sam da otprilike manje više on se on ne snalazi w Švicarsko, tak više pronašao samog very scene. Mislim da je to prirodno da svaki godine snaga padada that ljudi u tim prvi momentima se na neki način snalazili inasballi put provode opirate on dolazi do studia uživali.
SPEAKER_03Ajde da krenemo od vašeg tog business puta zapravo od vašeg životnog puta. Vi ste rođeni u Kalesiji i napustili ste rodnu kalesiju, to ste završili osnovnu školu ako se ne varam, nakon toga otišli ste u Tursku, zapravo u Istanbul gdje ste tu započeli svoje školovanje u srednjoj školu a potom i fakultet.
SPEAKER_01Da, otišao sam sa trinaest godina u Tursku.
SPEAKER_03Negad sam pročitala zapravo da ste jedan dan čuvali ovce, a sutra dan kada se vrati u svoju zemlju, posljednji put po svojoj zemlji ste čuvali ovce, a kada ste se vratili nakon nekoliko godina došli ste u djelu i kravati.
SPEAKER_01Republici Turskoj bio samo ukupno 17 godina, završio sam srednju školu, fakultet, dva magistarskih doktora zahvaljujući u Republici Turskoj odnosno stipendijama Republike Turske i bukalo dan prije moglascati 2001. godine čuva same da bi se u 2017. godine vratio pored to znanja diploma koji sam poslon sasto a vratio sam se on sa cravato jedan uspješan čovjek u poduzetništvu i to je bilo isco. Međutim, početku 2001 godina is to be tako. Toda i odnosi zmian Bosni Turkey in Bosni Hercegovine nisu bili razvijeni toliko kao što su to danas. Turska byla daleko, možda daleko kao što danas. Danas je mnogo lakše. Turska je bila drugačia andši odnosi byli drugačije, ali jsem odšiel. Stekao sameli dobro iskustvo, školov se the valu tours. Ali naravno što najbolje ponuji in Turkey upravo jest ta neka poduzetnička podzetnička meso i poduzetničku generalna turski narod i ona posjeduje.
SPEAKER_03Što je kod ni specifici?
SPEAKER_01Kodni specifično to poduzetnici. Pa jeste zaista je turski narod poduzetna narod što nije slučaj jer sa nama nekada je teško objasniti da kod nas ti privrednici nisu poduzetnici, da nama to podzetničkog duha nedostaje i da je možda Turska jedna od najboljih država i naroda od kojih mi možemo dučiti upravo u tom poduzetništvu. Oni mnogo poduzetništva poduzetnika možda manje privrednika, ali su podzetni, kad odijete u TurScu to možete na ulici kod svakog čovjeka osjetete to podzetništvo. Tako da mislim da je to jedna od najboljih stvari koje mi možemo učetno tursie to podzet nice plus on su nam otvoren da prenoci those podzeting so nešto najbolje što sam u Turski donio software.
SPEAKER_03I od courska to do pruga godina forward isla u Turski orice some we tada oti kako je zapravo to oceniano?
SPEAKER_01I said on school jednog oblasa u preporuju koji sam tada video prijavio so you prime ušao sami kao jedan so 13 godina i u aviona smo ušteda sam počach placataru. Htio samaravno da odimali ne znam gdje u stvari demo, to be to put koji je trail 9 mese, jer 9 mm nismo mogli odlaziti na thought to financijski to be tak program that some next week every gods are nigga more study or two eventually. Name to see you on my same scope of the hrabos to go over nine. To je na sredozenu moru na milieu to moru. Poslije to ga u Balkasser u četvrtu godinu da je na facultet magistarski andorat završio u bursu. In collection koja obroji 30-40 hiljada stanovnika 340 hoje, they to install it to make the police on the narrow to prepare, alive to slobodify strahova od gublinia od svega svakog strah to je moguće oslobodite svega onda 13 godina shati na neki način pojeta života i to vam postani vremeno malo andalaze in Istanbul sad nego calesi oravite.
SPEAKER_03You to zapravo neka da kažemo najrizičnija odluka u toj vašoj karijeri. On a to je načinila od vas ono što se danas.
SPEAKER_01Ali mislim da ta je odluka bila donošena više od strane mojih roditelja nego mene kao dečaka od 13 godina jer nisam ja tad sigurno mogla zdravo razmišljat mene samo bilo da pobjegnem odace on sela. Međutim, razmišljajući danas, uvijek poslije pitanje kako su roditelji mogli meni pustiti na taj put i verim da.
SPEAKER_03Vi ste li pitali.
SPEAKER_01Međutim, neke instinktje otjer da jednostavno trebaju poslati neko povjerenje u institucije, u raditi islamske Zajednice jer smo trenutku spreco Islamske Zajednice, neko povjerenje u Islamsku Zajednice je vjerojatno bilo ključno da se pošaju da me poštav, ali nije to sigurno mogla biti moja odluka. Ja sam ja naravno htjela da ideem. Insistirao sam ja na tome, plakao sam da me puste. Međutim, da sam mogao presumiti on autobus, a weoner gotje, vrátil. Međutim, znal som da sam na neki način koji je zadnjo odluku dao i moci mačca općen i da sam pristao ona to, to je bio put bez povratka oštroca, da tu nema više povrat ako moramo da gurati samo naprijed s vršila ono što smo krenuli, to je to.
SPEAKER_03System obrazovanja u Turskoj. Koliko se on razlikuje od našeg i da li je zapravo taj poduzetnički duh koji imate, je li to nešto što je došlo upravo tim životom u Turskoj ili ste se rodili sa tim poduzetničkim duhom ili ste stekli zapravo?
SPEAKER_01Pa vjerojatno ima malo tog stečenog vremenoma ima i onoga nasljedeđenog babu je se bavio trgovinom i dalje se pomalu bavi trgovinom. I kao dijete ja bi na neki način učovao sanje i vjerujem da sam jedan dio ponio nasljedio tamo. U Turskoj sam ga učio ne kroz školu, ne kroz obrazovanje, nego na ulici, nego samog naroda Republike Turske. I 2010. godine sam počeo raditi u Turskoj, to mi je posebno dalo nekako tu novu dimenziju profesionalnog poduzetništva. Vjerujem da sam ga tu savršio, ali mislim da ipak ima nešto i poneseno jer is kalesije tog poduzetničkog doma.
SPEAKER_03A šta ste radili u Turskoj?
SPEAKER_01Radio sam na povezivanju BIH. To je ono što sam se zapravo zapravo i danas vidim.
SPEAKER_03Jasno. Ono što me zapravo interesuje kada ste došli u Tursku, zapravo pretpostavljam da vam je najveći problem bio jezik. Kako ste se vladali turskim?
SPEAKER_01Ne znam.
SPEAKER_03Koliko vam je trebalo vremenski?
SPEAKER_01Pa iskreno ne znam. Bili smo ta djeca sa trinaest godina i nam predavanju odmah počela na turskom jeziku i sjećam se profesora koji su morali izlaziti van škole, mi sam prozor gleda on nama obješnjavaju granu onda pisama. Zaista bili smo mali učili. Nismo imali da Turska stipendija bilo savršena kao što je danas. Mi smo bili prvi koji su počeli odlaziti u Republiku Turku na školovanje, na studiranje nije bila savršena kao što je to danas. Danas prvo paha u jednu godinu turski jezik uče pa onda počinju školu. Mi smo to počeli na studiranje, učinili se prvi mesjac, mi smo to morali progovoriti. Ali malo na ulicama, malo kroz muziku, malo kroz škole na času. Ne znam taj trenutak kako smo mi to naučili. Imajući u vidu da je turski jezik mnogo lakši nego bosanski jezik. Jedan je lakši jezik na svijetu. I tu je sigurno doprinico da ga lahko naučimo samor.
SPEAKER_03Meni ne djeluje da je lakši od našeg jezika, možda zato što ne govorim pa zbog toga. Vi ste završili u Turskoj dva mastera i doktorat, je li tako? Na šta se vežu master i na šta doktorat?
SPEAKER_01Završio sam teologiju fakultet, majstarski na teologiji, jedan od drugih na međunarodnim odnosima i doktorat na teologiji. Sve to je bilo za mamo da donesem diplome u Bosni i Hercegov čisto da se broji da sam završio, nije nikada ni jedna od ni tih mnogih drugih diploma koje sam stekao bila potrebna u životu, ali generalno volim da čitam knjigu nekako u životu sam nisam nikad bio odličan učenik ni u osnovnoj, ni u srednjoj na fakultetu ili magistarskim doktoratima, ali sam volio ono što radim što čitam volim knjigu jednostavno i mogu sam pohvaliti ili privatnom bibliotekom koja danas broji 17.00 knjiga.
SPEAKER_03Sedamnaest hiljada knjiga.
SPEAKER_01Ja sam volim knjigu i smiju. Pa nisam sve pročitao. Dobra knjige sam. Ja ću čak i neki, ali jedan veliki broj sam pročitao i volim da čitam knjigu i danas čitam knjigu. Gledam svaki dan da pročitam bar između 30 i 50 stranica i ako nemam više vremena kao što je to nekad bilo, nekada sam znao pročitati jednu knjigu zadan, danas naravno nemam toliko vremena. Negdje sam pročitala čak da ste od prvog zarađenog novca kupili knjigu pa ja sam i to jedini novac koji ne želim i to je moja jedina investicija od tih sedamnesti rada knjiga neka kona, ponosan sam na te knjige na tu biblioteku i bolim knjige u zadnje nekoliko godina, su svaki godina odaberam se neku temu za čitanje zadnjih nekoliko godina čitamo historiju Bosne Hercegovine većinom kupiłem knjige jer one vezane za historiju Bosne Hercegovine i ja mislim da mi uvoje četvrta godina ako zaredu nastavljam dirati jednu to istu temu jer je tema zanimljiva, što chitati and se coliko ima literature vezane za historiu Bosni Hercegovine zaista mamo bogatu historiu, you want to chit and trash more novels on literature Bosni. Dorotaya is prva bosons crater, there are brand of the collection of a snow who is a shallow trenut, alien is some pointed firmy and as a firme. Stvar so bavis on the proizvodnom and distribution zastava. U jednom trenutku nam je trebala zastavati, nismo nikd mogli naći onako kako smo mi htjeli onda smo došli na ideju pa zašto me ne radili na našem tržištu. Narvo imamo turtu patrost in astronomical zastavu onda zašto ne bi imali ovdje. Možemo se pohvaliti da smo zaista napravili tu zastavizaciju u Bosni i Hercegovini. Poslije nas je još nekoliko firma pokrenula taj posao i najbitnije da imamo gdje kupiti zastavu jer bol profesionalnom je to je posgliedla i da naučimo kako se treba opetati zastavu u Bosni Hercegovina. Da to je bio razlog da taj brand nazovimo po našoj prvoj kraljici koja bi bila jako bogata ili je pa žena čitajući stražu ići on studi.
SPEAKER_03Aj da se vratimo malo taj raniji period, opet došli smo sada ovamo prema ovoj budućnosti. Kako je uopće došlo do toga da vi napustite Tursku? Bili ste vrlo uspješni u Turskoj. U Turskoj ste radili posao u kojim se danas bavite ovdje u BIH Upoznali ste dosta ljudi, naučili ste njihov jezik, dva mastera, doktorat.
SPEAKER_01Zbog čega povratak u Bosni i Hercegovini prije mu povratka ili dvije godine prijemu povratka sam se oženio u Turkinom i tamo samo baš protokol, tu se pregovara prilikom te prosjedbe svatbe itede Ja sam imao samo jedan uslov u tom trenutku a to je da ćemo se jednog dana vratiti u Bosnu Međutim, tada ni moji roditelji ani naravno njeni nisu vjerovali u to i onda je to bilo tako lako prihvaćeno. Međutim, ja sam uvijek htio i znao da će se jednog dana vratiti samo nisam znao kad će biti taj ovaj trenutak i nisam vidio ništa prirodnije od toga da se ja vraćam u svoju državu, svoje domov. Međutim, kad sam se vratio, ja sam vidio koliko je to čudno. Prije tog povratka naravno bilo je tu prijateljskih i neprijateljskih mišljenja o tome da se ja ne trebam vratiti. Imo sam i dobar posao, radio sam je u dobre stvari. Sigurno bilo nam je nastavio. Međutim, je to bilo prirodno vraćam svoju domov, račam za svoju državu. Međutim, moj povratak nije strikno vezan za te patriotske razlog. Vratio sam se prije svega zato što sam ovdje očio mnoge razloge za potencijale za investiranje, za razvoj vlastnog biznesa itd. Znao sam da ovdje mogu uspjeti. Znao sam šta radim i zašto se vraćam. Međutim, tih prvih godina mogratka bio sam pravak čudak. Mnogo mi je trebalo da ja objašnjavam zašto sam se vratio, da li je to dobro, da li sam se pokaio i danas 8 godina nakon mogratka i dalje me pitaju ja sam se pokajao ili sad se vratio da sam kawao. Nisam ovdje zaista lijepo u Bosniji Vjerujem da je opšao sam mnoge države svijeta i postoji u mnogim državama svijeta i zaista mi smo jedna od država u kojoj je najbolje živjeti. Ok, postoje neki nedostatci, ali meni je zadovoljstvo da ja te nedostatke, da mogu ja i na neki način rješavati. Ako ne postoji poduzetnički dug, ok, super, ajmo sad razvijati taj dio. Ako ne dostaje zastav, ja se negdje kupi, pa super ja ću osnovati brand firmu i prodavati sastav, imat ću toga i korist. es jedne strane, a s druge strane evo prušt ćemo i priliku da postoje te zastavke. Tako da nisam se Život ne samo u Turčkoj nego u mnogim državama Europe nije baš tako lagako kao što se možda percipira ili kao što se misli da jeste. On je mnogo teže jer tamo se radi ovdje kako završi opšteno se mislim vremena je opušteno. Nametnu nam je taj neki negativni trend od samoj samoj Bosni Hercovini, ali zaista jednog trenutka u ovih osam godina nisam se pokajao i mogu slobodno reći da poslovao sam posao kroz nekoliko firmi i za druge investitor osnivamo firme. Nikad u jednom trenutku nisam osjetio neku nelagodu ili na neki način neko vrgovanje od strane bilo da se radi o firmi, javnih poduzeća itede mislim, svi on rade samo svoj posao, postoje procedure koje se moraju ispoštovati to je to, tako da ono.
SPEAKER_03Niste li neugodnih iskusta ovdje u BIH ukoliko u jednom trenutku.
SPEAKER_01Od svih ovih država u kojima poslujemo zaista najlakše nam je poslovati što zbog mentaliteta ljudi, što zbog možda proceduramo i tako nazvati, najlakše nam je poslovati u Bosni Kada pričamo o poslovanju u BIH koliko ste ono što ste naučili u Turskoj na neki način primijenili ovdje i koje su to neke najvažnije poslovne lekcije koje ste vi naučili u Turskoj.
SPEAKER_03Mislite li da biste bili jednako uspješni da nemate to iskustvo iz Republike Turske Pa možda ne u istoj mjeri.
SPEAKER_01Međutim, u Turskoj generalno ljudi su mnogniji u koracima koje trebaju da preuzmu. Ovdje postoje te neke ajmo ajmo ih nazvati prepreke u glavama koje možda na terenu ne postoje. Međutim, jednostavno su nam se nametnule te prepreke i onda odboja toga mi odgađamo neke svoje korake. To je ono što sam ja naučio u Turskoj. Kreneš pa prvo počneš gaziti, puctavati ako ima prepreka, preskaćeš itede Kad sam prije 6-7 godina ostao firmu opetnu s jednim kolegom za hemiju počeo smo tako istraživati obzirom da je hemiju u pitanju malo specifično tržište i sami sektor. Da smo možda poslušali te sve prepreke koje su nam se nametale na neki način ne bi krenuli nikad s tim poslom. Međutim, mi smo krenuli s tim i vjerujte nikakvih problema nismo imali ovih 7-8 godina kako radimo i sa hemijom i nikakvim problema. Tako da to možda naslijeđeno taj nestrah od posla, što postoji ovdje među ljudima, ali ono na terenu u praksi ne postoji.
SPEAKER_03Možemo li sada da se dotaknem otvaranja firme ovdje u beiha šta je biznis centar Vildih, čime se bavi vaš biznis centar. Evo spomenuli ste i kompaniju za hemiju, spomenuli ste i ovu kompaniju u kojoj više niste jeli vlasnik, jel' tako, doroteja kompanija koja se bavi zastavama, jarbolima itede proizvodnjom što još imate?
SPEAKER_01Pa glavni posao business consulting. To je nešto što šesnaest godina radim aktivno posebno između Bosni i Hercov i Turske s tim da radimo i u drugim državama Balkana, Srbije, Hrvatske, Crne Gore Makedonije itede i između Bosni i Hercegovine i nekih europskih država, ali nekakva nam je fokusna između Bosne i Hercov i Turske i to je korbez. Međutim, kroz consulting obzirom svakog dana radimo u raznim sektorima, nameću nam se ti potencijali onda neka jednostavno ne možeš a da ne iskoristiš. Tako mi je došlo i vi je barš. Vije je upravo brand koji se bavi hemijem. Njihovi smo generalni zastupnici za države Balkana. Tako su došli još neki drugi posluji koje radim. Nametnu su mi kroz time konsulting, jednostavno nekada da možete da izdržite, da ne uđete taj biznis. Jer vidite ima dosta potencijala, ne učiniko da iskoristi.
SPEAKER_03Tako zapravo prost prekidam na neki način i razvija taj biznis otvaranjem novih jer evo, dosta je poduzetnika gotovo u studiju i ne znam, nekog tko se bavi naftom, odjednom otvori firmu koja se bavi namještajem itede jel tako zapravo se razvija taj biznis?
SPEAKER_01Pa tako i treba da bude ustvari, jer ne možete biti niemina ili slijepi na sve ono što se dešava pored vas. Tako da vjerujem da onako kao što i ja i mnogi drugi na taj način uječu i ulaze u druge određene sektore, posebno kad ste u konsultingu mi nadam znamo deset tema različitih sektora obraditi, mislim nekada je to neki upit, nekada je to neka poslovna posjeta da li naše firme u Tursku ili turske firme u BIH kako delegacija koji radimo od 30 firmi bude 40 sektora i onda vi naučite sve od tih 40 sektora i negdje primijetite posebno tu priliku. Ja to pokušavam i delegiram svojim prijateljima i poznanicima za koje mislim da bi mogli oni preuzeti taj dio posla, ali evo nekada se desilo da ja sam letim da jednostav, ja mi je core business konsulting. Upravo zbog toga želim da posebno na njemu gradim svoju ličnu karijeru i da nam to bude glavni core business uvijek?
SPEAKER_03U BIH nekako ljudi se baš ne odlučuju lako na pokretanje tog svog vlastitog biznisa upravo zbog tih barijera na koje misle i na koji su neki je li i naišli i na koji možda misle da će naići itede Da li mislite da biste možda i vi bili takvi da niste negdje drugo jeli i studirali evo na neki način odrasli, postali zreo čovjek. Mislite li da biste jednako da ste ostali u Bosni i Hercegovini da biste možda jednako imali te barijere, nešto što bi vas prečavalo da idete naprijed i da rizikujete sigurno nedavno sam pročitao, ne znam koji radio tu statistiku da preko pedeset posto mladih u BIH razmišlja o pokretanju vlastnog biznisa to je jako procjenan jer je on u Turskoj je negdje oko 40 posto, u Njemačkoj je oko 30 posto.
SPEAKER_01Međutim, u B je to preko 50 posto. Znači mladih razmišljaju da potremo svoj vlastni biznes. Međutim, postavlja sljedeće pitanja, možda smo mi dosta doprinjeli kao fundacija podzetnika u Bosni hercegni, gdje sam jedan osnivača predsjednik upravnog odboru, jer smo dugo radili na projektu radimo na projektu škole poduzetni, što posebno sa prema mladim mladim ljudim osobama. Vjerujem da smo mi u zadnjih četiri pet godina doprinel to toj statistici. Međutim, tu se postavlja sveče pitanje. Kako ti mladi odakle dobiti sredstva, da pokrenuti svoj vlastni bez. To je sad pitanje, kojem svi mi trebamo da radimo. Nije lahko pokri iz nulli postav. Da sam iz nul pokrinov financijski. Ali sam već do taka sam ga pokrin, ima dobre konekcije. Men nije bio problem da od največeg golinga u turskoj dobi je zastopne, što mi je bila onako proba jedna lično za mene. Međutim, nije lahko osnovati firmu u smislu, nije lahko financijski to pokrento, zaposlati sam sebi svoje firme itede Tako da mislim da treba postojati fondovi koji će podržavati mladi posebno u tom pokretanju businesa da on dobije bar firmu ruke pa da onda nastavi tu ideju business koji radi.
SPEAKER_03Kojo grešku pa mladi ljudi najčešće prave kada je riječ o ulasku u business? Jel bi što misle o toj brzo iz zaradi.
SPEAKER_01Jest ono brzo izra nema, brzog razvoja nema. Moraju proći godine da vi nešto postigli išli dalje. Naravno, to ne mora znači da vi u prvoj godini možete naći dobro klienta, pa sami početi razivati. Međutim, treba proći vremenu, to je tako u Bosni, to je tako i u Njemačkoj, to je tako. Mislim, da ta ambicija na nekog vremena počinje, da se smanjuje kod mladih ljudi, oni vidio da to baš je tako lako. Međutim, puno je v vašem Bosni hercegovini postati prepoznati brand u nečemu. Jer vi danas ovdje možete dođe do najbogatijeg čovjeka u Bosni Hercegovite otvara svala vrata, to nemati možda u trenutku drugim državama kako u Njemačkoj može otići do vlasnika ali da on nešto ispriča u Bosni Hercov to može i to je olakšavajuća stvar. Ta činjenica u stvari i men samo pomogla gdje možda dođeš direktno do vlasnika da se prestaviš a svi koji se bave businessom znaju da je to 50 posto već uspjeha tako da je lakše ovdje ali pak ono treba da pružiti neki put da se ispi pečemo biznesu vi ste ove godine ako se ne varam doveli na sam zeps nekoliko privrednika iz Turske zapravo vi ste u partnerstvu sa Istanbulskom privrednom komorom organizovali bit to vi susrete na sam Zeps da nam malo kažete i o tom partnerstvu sa Istanbulskom komorom koliko vama to znači i privrednici oni koji dolaze poduzetnici iz Turske ovdje u beiha za šta su oni najviše zainteresani neću biti nemalo skroman da kažem da smo zasigurno najsigurnija i najbolja poslovna konekcija između Bosni i Hercov Republike i Turske. Već dvije tri godine smo partner islamski prirodnoj komori za organiziranje B2B susreta na našem samu zepsu. Islamska prirodna komora je zasigurna jedna od najveća najposlovna referencija koja može postojati. Zašto zato što su prije svega najveća prirodna komora u svijetu. 52 posto su turske ekonomije. Z nas bitno koliko je bitna referencija, toliko izhtjevan je onaj klient zbog toga što hoće mi to brojama moramo da dokaže. Hvala bolu već dvine na sam ponovno organizira uspješno svoj zadatak završavamo i očekivanja. Uh smo izznam, ti očekivanja njihovih prošle godine odnosno 2024. godine organizirali smo preko 700 B2B susreta to come sam između bosanskih turskih firma. 2025. god je preko 200 B2B susreta. Prve. God je bilo 35 firma iz Turkee, prosje godine 50 firmi bilo. Očekujemo još večeru koji će doći izvagati na samo. To je jedan od naših partner. Naravno radimo s drugim institucijama. Kad vide tu našu referenciju in svi druge, što u turčko drugi in druge država koji poznaju njihov profesionalizam. Odmah je nadaju taj posao projekta. Tako da sam zasigurno otvorila v zadnje 2-3 godine. Bila su nam neka ako vrata, otvorena znali smo uvijek šta radi, međutim sad inom odschirm the kappias na islamske prirodne komore. Možda ovom priliku treba istaći da je na čelu Islamske prirodne komore bavdagić, našovenci, priča bosanski jezik treba istaći da u Republici Turkskoj zaista postoji veliki broj bošnjaka koji žive, ali postoji veliki broj bošnjaka koji su uspješni nalaze se na chelu najveći companija u Turski. Ja sami tu listu i napravio sam list preko dvije stu firmy which njaci to već. The imamo tursko you show it all over to the same. Ukoliko ih na neki način koristimo u smislu razvoja i države, ali njihovog investiranja u beiha Pa ja mislim da ne koristimo nikako ali vjerujem da dolazi to vrijeme jer se polako budi svijesti o tim ljudima evo što uspješnim ljudima u samoj Republici Turkskoj što možda u drugim državama posebne Europe. Ali vjerujem da će doći taj trenutak kada ćemo početi njih više iskorištavati. Međutim, ono što treba ista česti je da mnogo je više stvari koje je Bosna kao tržište može da ponuditi njima, nego što oni mogu pomoći ponuditi na bosanskom tržištu. Tamo tu promijeniti taj koncept razmišljanja i tu paradigmu da on samo dolazi nešto pomoći Bosni ili ne, on dolazi ovdje, da iskoristi određeni potencijal jer netko će ih iskoristiti. Biše volio da je to samir ili ali izarajeva da je naš čovjek ili neki naš čovjek iz Turske nego mehne, John itede Tako da zaista naše tržište ima njima šta ponuditi. Ako ćemo pričati o turskim firma, onda mi možemo njima da budemo jedna spona sa europskim tržištem, njima je da nas te mnogo teže izvoziti iz Turske nego recimo iz jedne iz Bosni herha su nam otvrali na sva vrata, njima baš i nisu.
SPEAKER_03Jasno, naši ljudi ne bježe zapravo od tog investiranja u BIH oni bi rado voljeli da investiraju u svoju zemlju, ja sam prisutovala baš jednom okrugli, to je jedan bio, konferencija zapravo jedna gdje su bili ti naši uspješni ljudi koji žive u dijaspori i koji su govorili da je dosta problema sa kojima se oni susreću prilikom sami te željanje da investira u beiha ne znaju kome da se obrati ne znaju koja je osoba, jedna osoba koja se obradi, jer u prostor postoji jedna osoba, više tih osoba. Je jel to zapravo nastupa vaša firma. Jeste li vi oni koji uvezuju stranog investitora sa domaćim i domaćeg sa strane?
SPEAKER_01Tako između ostalog mi to radimo. Međutim, zaista mislim ta naša dijaspora treba da zna da ne trebaju nikakve veze kad se odosniva firma i angažujemo advokata koji umjesto mene ovdje završio onaj sve to je jer mu je to posao, mnogo lakše to odradi nego što bi možda ja sam išao to kanjati. Ali mi nigdje ne treba veza neka posebna veza. Postoji zaista.
SPEAKER_03Je li problem predstavlja to što morate otići malo na više strana da biste možda završili papirologiju za pokretanje biznisa, što nemate jednu osobu koja će vam u jednom danu riješiti sve.
SPEAKER_01Pa dobro, ne postoji. To su neka očekivanja koja bi mi trebala ovdje da pružimo crvenik te dobro došao od firme odmah. Nema toga, nema toga ni u Njemačku, nema toga ni u Austriji, nema toga nigdje na svijetu. Međutim, kad je u pitanju Bosna postoji kao to neko očekivanje, trebao da urad završi za njih. Postoji procedura osnivanja firme u cijelom svijetu, je nam manje više ista. Ndje su to tri stavke, negdje sedam stavki, ali kažem opet postoje ljudi koji mi je to posao. Kaže ja sam ako živim i radim u svaju, to mi je manje više posao, spajam firme i pa je u pitanju osnivanja firme, sad už nekog advokata koji to završi za nas jer mi je to posao. Platimo se naravno zato je on donese nas to samo ono što treba da se potpiše i odde tamo gdje moramo da se pojavimo poput banke. Tako da uopće nemamo glavi, ne razmišljamo o tome kada je to nešto teško. Nije teško. Treba malo pratiti adokata i on to završi, međutim ne treba zaista nigdje nije trebala nikakva veza da bi ja završavao neki proces u cijelom proces osnivanja firme. Ali postoje firme poput nas koje se bave time, postoji zaista veliki broj ljudi koji se vraćaju, koji snivaju ovdje firme. Mi danas imamo stvarno jako veliki broj uspješnih firmi, znači dijaspore that tako nazovimo koji se osnovala od firmy dobro radi, međutim valjda je sramota pričata da se vrati. Mlogni možda puno ne pričaju o tome, sve je više što onih koji dolazi ovdje investiraju što oni koji se vrati. O sada radi neki posao privatem sector. Međutim, svaki dan se ljudi obljuje and ja sam se vratio preach to provord ornaments.
SPEAKER_03Je li to zapravo znači da Bosni Hercegovina postaje sve po volni, po more poslovni ambienta.
SPEAKER_01To je tako za godina i reinvestirano stranih investitor asforman to pokazuje Austria najveć investitor in Bosni Hercovina ne is to usvolja, because they ambient that the investigation is to take drugs države which stirable nisubache live nama because isključivo zbog toga što postoji neka prilika, neki potencijal and 10 godina is korist optional that to make some real ski or nimots.
SPEAKER_03Nešto čega možda nismo svjesni a što investitori itekako privlačia.
SPEAKER_01Raymet Samir Kamenjaković, moram ga spomenuti švinica bivši gradonačelnik koji je to nažalost premino, bio je jedan od gradonačelnika koji sam zasigurno najviše volio, ali tu je u stvari koncept našeg čovjeka i razmišljamo jedne prilike su njim neki Austrijanci ali došli koji žele investirati onako u rudarama i recite koliko gdje hoćete zemlje dovoljno, samo da dođete da investirate. Vi taj odnos nemate u drugim državama i vjerujem da u mnogim lokalnim sredinama je to danas tako. Imate tu podršku lokalne zajednici. Nekad se a posebno je to među Turskom nameću to naše preuređenje ili državno uređenje, nekad im se to ne znam zašto je skog razloga, ono nameće kao neka prepreka u investiranju u Bosni i Hercegov Međutim, to je suprotno toga jer vi lokalno možete da završite mnogo toga bez da idete možda u kanton, bez da idete je li ona institucija federacija, posebno državna institucija. To je jedno drugo što ovdje zaista mentalitet čovjeka zdravlja. Ja ga sam se vratio u Bosni i Hercov Ono što me je posebno iznenadilo jer ste to zdravo razmišljanje čovjeka i neki zdrav pristup odnosno ajmo ga nazvati pristupačnost čovjeka čovjeku. I to je tako i između običnog čovjeka, građanina i između nekoga tko je na nekoj izvršnoj vlasti. Drugo što je nama, što su nama otvoreno tržišta Europe, Pričamo u Bosni hercegovni mi pričamo pre svega o citavoj regiji da možemo da izvozimo bez ikakvih problema, bez ikakvih posebni tratmana prema EU koja je preko 500 milijuna stanovnika i ne znam što trpamo neke prilike sad u svijetu mi je nastrali posnu. Poslovna prilika potencijal u svijetu. Tako da kaže neće to traje jer nema mi dovoljno stanovnika radnika koji sad otvoreną fabrika mi to ne možemo. Međutim, narednih deset godina mi ćemo to poklopiti i onda će biti kasnij zporu koji ona pričamo za selmi i samirje koji tada investira i ćemo tražiti neka druga tržišta.
SPEAKER_03Kad govorimo o turskom tržištu, također o njihovom investiranju ovdje na Balkanu često se spominje Srbija kao da Turska više investira u Srbiju nego u Bosni i Hercegovinu koju nazivaju bratskom državom. Kva su vaša iskustva i šta vi gledate kako vi gledate zapravo na to.
SPEAKER_01Prije svega treba reći da biznes ne poznaje nikakvu naciju i vjeru nekako nam se to uvijek nametalo zašto bi tamo Turska trebala da ide. Mi nakon što smo osnovali firmu u Bosni herceg odmah smo razmišljali o tržištu Srbije koje je veliko veće bosansko tržište, Hrvatsko itede svim ostalim državama. Obzirom da nam je to tako nametnuto, to mislim da je svaki odgovor na to pitanje bi bio pogrešan, ali treba ga nekakvi prokomentarisati. To s jedne strane. Z druge strane, kada pogledamo zaista investicije Turske u Bosni i Hursku nisu one puno daleko jedna od druge. Manje-više u istoj mjeri Turska investira u BIH kao što radi i u Srbiji treće, Srbija mnogo više lobira u Turskoj za investicije turske u samoj Srbiji, dok mi to sve nekako skromno radimo sa Republikom Turska.
SPEAKER_03Zoga ako naprimjer imamo te bolje veze prema turskom i sa turskim narodom.
SPEAKER_01Pa nekako uvijek lakše positiv na vaše nego pričati možda o nekim konkretnim primjerima. Nažalost nažalost, sad se radi jedna prilika za firme poput moje firme gdje pronalaze svoje prilike gdje se postavljaju profesionalno prema turskom tržištu, gdje pričamo samo o projektima. Jednostavno taj turistički dio izbacujemo iz naših programa. Mi kad imamo kad radimo neki poslovni program i na tom programu nemamo uopće čapaj nego se baš strikno radi o poslovnim susredstv, poslovnim posjetama itede To je prilika za nas. Međutim, postoji tamo zaista volja u Turskoj s jedne strane, s druge strane mislim da nismo dovoljno Bansko tržište uspjeli predstaviti Turskoj kroz konkretne projekte koje možemo da ponudimo. Recimo, Republika Srbija to radi aktivno radi i to država radi.
SPEAKER_03Mi smo više turistički predstavljali Da, i to i dalje.
SPEAKER_01Mislim da je Turska je prošle godine bila prva država kad su pitanja turističke posljedica. To nije to država. Zbog toga upravo u Turskoj predstavljaju naš turistički potencijal, naravno neke i tako jer dosta njih koji dođu u turistički poslije se odluče da otvore firmu ovdje kad vide ustvari gdje su došli. Ali mislim da državne institucije mnogo više trebaju predstavljati poslovne potencijale u Republici Turskoj. To je ono što možda nedostaje, što evo drugi možda države to više radi.
SPEAKER_03Da, vi ste završili međunarodne odnose zato ispitujem. Sada kada je riječ o vašoj kompaniji, vi osim što poslite ovdje na Balkanu, vi posvojiti u drugim zemljama Europe i svijeta, gdje sve?
SPEAKER_01U mnogim državama, posebno Europi, regiji, imamo naše partnere sa kojima sarađujemo preko kojih je li onda imamo razne upite pa i do same Kine, jutros smo imali upit za Kinu. Jedan naš kolega je trenutno u Kijini se nalazi i odma smo proslijedili kontakt. Tako da konsulting je nešto što ustvari poznajem granice. Generalno biznis je to. Mi smo živimo u jednom malom selu trenutno da možete da dođete i do najveće firmy što u Indiji, što je u Kini, Turskana je sad ono svakako blizu. Konsulting je generalno takav da su te neke konekcije bitne po cijelom svijetu. Zboga i razvijamo tu našu mrežu. Ako kažem imamo nekakve te specifične odnose između Bosne i Turke jer mislimo da oba strana, postoji zaista mnogo ti potencijala koji možemo drugima da pružimo prije svega što je dobar izvor za repro materiale sirovinu. A kraju kriva zašto ne razmišljati o Turku koja ima danas 85 milijuna stanovnika kao tržištu, gdje bi mogli da izvozimo. Postoje danas dobri primjeri firmi koji izvoze za turnsko tržište i on su uspješ na tom tržištu. Zašto ne razmišljati o Turčko kao takvo mjesto mijenjanje paradigme kako mi prodati Turcima ali je moguće da samo izvozimo za Istanb koji broji preko 20 milijuna stanovnika to cijeli Balkan na jednom mjestu. Zašto da ne? Mi zaista imamo kvalitetan proizvod koji zadovolja njemačko tržište, zašto ne bi zadovoljilo tursko tržište. S druge strane, turska nije više jeftina kao što je nekad bila. Tako da polako se pokazuje tu i prilike za izvoz. Pa nismo pokazuje se ta ovako prilika za izvoz bosanskog proizvada na tursko tržište. A s druge strane nudimo turskim firmama, kompanijama konkretne projekte u BIH mislim iskustvo koje nosimo iz Turke i ta povezanost i ipak ne negdje opredila da budemo najbolja veza između Bosne i Bosne i Turskih.
SPEAKER_03Kada gledamo u budućnost na godinu koji su ispred nas, šta vidite onako kao potencijal za biznis, za razvoj, za poduzetništvo.
SPEAKER_01Imamo tu mnogo toga.
SPEAKER_03Gledamo konkretno na to tursko tržište.
SPEAKER_01Ja bi opet se vratio na naše ljude. Ne bi više volop da to ja i vi iskoristio bosansko tržište. Opet želim da podvučem tu rečenicu. Draži mi je da netko naš investira da iskoristimo mi ove prilike i uvijek više govorimo o tome i pričamo o tome nego da to neko iz Njemačke i Turke. Mi u Bosni i Hercegovini u narednom periodu a nije to daleko, to manje više i danas imamo firme koje su orijentrane većinom ka izvozu. Ddje god smo mi krimi da ne radimo u BosniHu vidjeli smo da postoje firme koje to rade, međutim nisu se nekako bazirale na naše tržište, zato zapostavljeno naše tržište, što ćemo ga tako nazvati. Međutim, 3-4 milijuna tržišta ipak nije za odbaciti. Tako da dosta puta. Preporka mladim ljudima kad istražuje tržište u Bosni Hercegov je sektor namještaja. Mnogi naše firme izvoze, imamo dobru proizvodnju, međutim većinom su izvoznane ka evropskom tržištu razumije blizu. Ne moraju znači da u tom sektoru ne postoji potencijal, da tu ne možemo neki business pokrenuti. Ne treba se možda samo bazirati na tome i prati se prepreko ono ako postoji sa dosta firma namještaja 130-140 ihma da se ovdje ne može nešto raditi u tom sektoru možda sigurno jer je većina firma je na neki način za postavljeno na našem tržištu u mnogim tim sektorima tako moramo ubare takvo nismo proizveli a čak sve više ako smo preizreli to ideal neki izvoz.
SPEAKER_03Whym biste a volili turski principal model that se više premijan with Bosni Hercegovine.
SPEAKER_01Usamos to podzet, which is one of quality tržištope, pro evropsko tržište that proevropski mentalitet je na neki način who nas dobar. More to se refreshra more da se more prilagoodi našem mentalitetu i mislim da njega ne treba odbacivati, ali je to ta neka smonost u businessu, samo podzetnički duh, to je nešto što mi trebamo da primijenimo ali ne i da odbacujemo što mi imamo ovdje. Imamo travel mentalitet that so biti smjernija li on businessu.
SPEAKER_03Kada pričamo i ali o tim zemljama, to spomenuli ste Kinu. Kina ima veoma jako tržište i vidimo da je Kina sve više prisutna u Srbiji pa čak i sam dolazak predsjednika je u Srbiju onako odmah no znamo s druge strane naprimjer da Amerika i Kina nemaju baš dobre te poslovne tržišne veze itede da traje taj poslovni taj rat, tržišni rat među njima. Da li je Kina poslovna vijen za našu zemlju.
SPEAKER_01Pa nekad u tim razmišljamo.
SPEAKER_03Koliko je imao BIH?
SPEAKER_01Uvijek kažem hvala Bogu, pa postoji Kina i Amerika. Ne bi bilo dobro da nema jedne od njih jer dobro imati taj balans. Pa to dobro u smislu da imamo pristup izvor određenih repro materijala, sirovina itd ali nije dobro da imamo tako olak prist određenom proizvodu kojeg možda mi ovdje proizvodimo. Turška recimo ograničila taj uvoz nadobičnog čovjeka iz Kine koji nam sad ne znam možda 30 euro najviše. Mi smo možda jedna od država koji ne možemo olako to ograničiti, zato nije dobro da imamo lakak pristup konačnom finaliziranom proizvodu. Ukoliko to imamo proizvodnju odluce u Bosni hercegne. Međutim, dobro je da imamo pristup samoj sirovini jer čovjek koji danas radi firma koja danas radi u metalno industriji i koja izvozi za europsko tržište koje je kao izvozu. Dobro je da on ima najpvoljniju cijenu sirovine. Jel to sada u Kini, jel to u Indiji, jel to Turska. To je nešto što je dobro da ima u samoj ponudi proizvod. Svako zane pojoj cijeni proizvodnja, ali bitani jula same to proizvoda. Zbog toga je bitna. Zbog toga je bitna Kina, zbog toga je bitna. Kad priđamo turskom namstinu samo na nju kao finalni proizvod, da dođe nešto da plasira na naše tržište. I to je ono što mi pokušavamo našim fama da delegiramo da jedu u Tursku da traže najpovoljnije sirovine za svoj proizvodnja.
SPEAKER_03Ja sam kada pričamo o tom odlasku mladih danas iz beiha da li odlazak mladih može biti i prednost ako se oni vrate u svoju zemlju kao da tako kažem nekako u gotov proizvod, ljudi koji su školovani, koji su jel istekli ogromno iskustvo u drugoj stranoj zemlji i koji imaju šta onda u svojoj zemlji. Da li se onda takav odlazak isplati na neki način državi, pa i na kraju krajeva imati mladim ljudima?
SPEAKER_01Pa isplatilo se do sada. Sad treba da se polako dešava taj povrat, tak i mislim da se on u stvari i dešava, ono što je moglo otići, ono je otišlo. I sad se polako ljudi sve više i više vraćaju posebno mladi ljudi trebaju mladi da se vraćaju neka dostaju jer kad kad ostare onda ne mogu previše zbog samih godina možda ne doprinijeti jel onaj društvo nisu toliko ambiciozni, međutim treba da se vraćaju dok su mladi, dok su ambiciozni i jeste to zaista velika prednost za naše društvo jer zamislite da mi danas kao mlada država imamo stručno kadra u svim raznim industrijama da ne nabrajam auto industrijama koji bi se mogli vratiti ovdje i proizvoditi određene modele auta jer oni creiraju tako je to u raznim sektorima. To jest prednos međutim da se počne vraćati. Nije to za 10 godina, nije to za 15 godina jer to će to biti već malo ostaila generacija dijaspore. Mi sad imamo potrebu da se ti mladi počnu vraćati i neka ih ne prepada to neko crnlo iz društvenih mreža itede zaista ovdje nikako nikog ne ide ovdje zaista postoji veliki potencijali. Slušam svaki dan priče ljudi i čitam porke ljudi koji se vratili i koji danas uspješno rade svoj posao dodatno tome, oni će imati prednost jer čovjek koji se danas vrati iz Austrije u BIH pokrene određeni svoj biznis, on po automatizmu ima i tržište Austrije jer je gore bio. Već ima te konekcije, već ima te veze znak gdje ih može pronaći. Zašto se ja danas bavim ponavše sa turskom zbog toga što sam bio dolje što sam dosta stekao te konekcije i na neki način iskorištavam te konekcije danas tako će oni iskorištavati sa Njemačkom sa drugom nekom državom. Pravo je vrijeme da se počinvo vrčati.
SPEAKER_03Misite problem zbog čega se zapla ljudi ne vraće u Bosni Hercov u taj politički ambijent u kojem živimo koji konstantno stvara napetost među ljudima, nesigurnost moguće izbijanje određenog conflict, to traje već određeni niz godina, skoro trideset godina to traje. Je li to zapravo razlog koji odvija mladih ljudi da se vrate u Bosni hercegovina svaki godine si točimo neke krizi ili pokretanju neke krize ili smo u krizi koja se nastavlja.
SPEAKER_01Pa vi ma tu neke svoje chance da će zaariti Rusija i Njemačka nego danas u cijelom svijetu jer postoje na kraju krvati neke nažalost, ali onaj ta neka prevrtanja gdje cijeli svijet nije neka posebno sigurnost. Ono što je dobro što mi svijetu trenutno nismo posebno zanimljivi.
SPEAKER_03Pa plaće li zapravo naš politički ambijent, naša nesigurnost je plaćali ovaj investitora? Šta vi primijetite?
SPEAKER_01Pa vjerojatno da plaćam. Međutim, kažem, cijeli svijet u nekoj neizvjesnosti, nesigurnosti i sad cijeli svijet prepada. I Turska je u takvoj krizi, Njemačka je u takvoj krizi, zapadni države su u takvoj krizi. To je za nas olakšavajuća stvar. Nažalost, nametnulo je se nekoliko stvari koje su kao problem na našim ljudima, našoj dijaspori zbog kojih se on netko kao ne vraćaju to zdravstvo. To je evo ta neka politička nesigurnost. Međutim, kad uđujemo evo u samom zdravstvo, ja ne znam koliko sam dva, tri puta, uvih sedam-osam godina, hvala Bogu imao priliku samo da dodajem u neku našu zdravstvenu instituciju. Moja su iskustva bila pozitivna. Nikada nisam nikakvu neprijetnost doživio tamo i ono uživao sam sa svoja prava koja kao obični građanin ima. S druge strane ta politička pripletanja, kad opet to odete u drugu neku državu, pa tamo pogledate političku situaciju, vidite da i tamo postoji neki problem. U Skoj kad pogledate političku situaciju, svaki dan su nekirator. Među njima mnogo veće krize nego što je kod nas.
SPEAKER_03Znači onda mi puno pričamo o toj negativnosti kod nas.
SPEAKER_01Upravo je to. Kad pustite samo da se o tome priča onda to postaji jedna opća slika društva i to je kao takvo zdravstvo što bi bilo neko problem da se ne vrati u Bosni i Hercegov zbog zdravstnog stina ili zbog birokracije ili zbog političke situacije, ja ne znam kad mi je trebala ta neka politička situacija da bi ja neki svoj poslovni projekt kad završili nametnulo nam se samo to bez vezi.
SPEAKER_03Jasno. Jedna dobra stvar koju sam pročitala u jednom vašem razgovoru, jednom vašem intervju jest da dok ste studirali u Turskoj, dok ste završavali studije da su vam Turci uvijek potencirali taj povratak u domovinu.
SPEAKER_01Mi smo čak više potpisali ugovor da ćemo se vratiti. Mislim da nisu drugi studenti to potpisivali jer valjda to međunarodno pravu nije dobro. Kroz cijelo to školovanje od samih profesora do samog sistema stipendiranja je postavljen tako da je pripremio da će se tjednog dana vratiti svojo državi i naučili su nas da smo vrijedni samo u koliko se vrati tamo i da sve ima smisla kao što smo naučili, što bi to bilo. Da će to imati smisla samo ako se vratimo. Zbog toga svako me preporučujem da studirati Turšku. Vjeruje mi znamo. Turka prije svega naučiti patriotizom. Ja sam svoj državel. On su je naučili da vraci, treba odje biti neke drugo. I tako svi studenti koji odu tam učen. Kde tu neko drugo državu, nisam siguran da si to vračate studenata tam završava. Concept stipendiranja, studiranja u tim državama je skoro drugačije postavljen. Neke države so postavili na način, da usjecaju najbolje iz drugih država, da zadrže do sebe što je donekle opravdano. Međutim, koncept Turskog stipendiranja studiranja je zaslona na tome da se vraća svoj državu da to je činjenica i profesor sami svak je bilo prva riječ, da to ću pričati, odgovoriti ono ga se vratite u svoju državu, viče ovako, više onako.
SPEAKER_03Šta je ono što vas danas nekako najviše motivše dostanete u Bosni Hercegovini da radite visobn.
SPEAKER_01Opi se vrati na to da postoji zaista tu i patriotski razvoj, zbog im svoju državu. Mislim, ne može postaviti nešto prirodnije od toga. I imam i razlog zašto je volim. Jer smo jedna od država koja ima najbogatiju historiju u regiji u cijelom svijetu. Ne znam tko prati sad primatorska serija facilarme do supravo dosvajanja Bosne i Hercegovine i tu upravo govori o bosonskom kraljevstvu kao o jednom kraljevstvu koji je najbo gatije i među najvećima u cijeloj Europe. To patriotski razloz. Međutim, zaista ideali potencijali, poslovni potencijali, su najveći razlog jer zašto ću ostati uvijek ovdje ostati ovdje da razvijam svoj posao i da zajedno s drugim firmama, kolegama, prijateljima koje poznamo da se zajedno razvijamo. Jer vjerujem da u drugim državama nije baš ovako lako razviti brand i postati prepoznatljiv za tako kratko vrijeme kao što je to u BIH.
SPEAKER_03Kako vidite Bosni i Hercegovinu za deset godina ukoliko nastavi ulagati u svoje poduzetništvo u business?
SPEAKER_01Pa za deset godina prije svega vidimo.
SPEAKER_03I ako prepoznamo taj ekonomski potencijal dijaspore.
SPEAKER_01Da, neka bude petnaest godina. Između bihača i scaravera. Mislim to stvari možda koje se ne primijeti kao koje se dešavaju na neki način i prije, ne znam, deset petnaest godina iz Me sozi in čini se potovela četri sati, sad je to dva sata, i parso ni krivi nemamo izpravljeni, ali fali ta je autoput, si so tako imprema bihaču, ali država smo u razvoju. Zčastim je normalno, da to polako, da dal je bdožta smo država, ni baš ni lako napraviti auto put, kako po srbi, sam ga priži po poljama, i to ti je ta autoputa, odra boga predbati, ali pline, praviti viraki in tako dalje. Prejer svega vidim te autopeti. So sporzani sa celom Evropom. Daje vidim, da su mnogi naši prirednici, što si dešavaju trenutno, račajo svoje brendove, da so izašli z neko svog malog kruga, gdje se zadovoljaju što jesu. Možemo spomenuti živince, jer sam nekako napravili tu statistiku o milionerima u živimcama. Ja sam bil koji je plasira tu statistiku da imamo više milionera u jednim živincama nego u Kelnu, nego u Berlinu itd. Statiški je zaista to tako i to brali smo samo na novce legalni koji mogu da se da se ona broj. Nije to tako življence, to je kakenje tako sobrevo, da ne pričamo itd. Imamo dosta jako veliki broj uspješnih prirednika. Imamo sad je vrijeme da on počnu da izlaze na tržište regije, da počnu razmišljati o tome da mogu da uđemo na srbijansko tržište, da mogu naravno da uđe na europsko tržište, vidim njih da se oni razvili, da imamo uspješne brendove koji su plasirali na tržištu regije i Europe, da li vidim dijasporu moramo je tako nazvati ne znam kako bi drugačije definirali da se i oni vratili, da su ovdje pokrivene svoje poslove. I ono što je možda najbije za nje spomenuti da su onim bosanskim firmama najbolja konekcija sa državama gdje se trenutno nalazi. Polako se to iskorištava te neke veze privatno, međutim tu mora da postane praksa da ako ja hoću za audije da nešto izvrzi, ja tamo da znam da načelu ne znam koje je godjela, postoji neki čovjek iz kalesije gdje bi ja mogao dobiti da se prestavi i predstavni svoj proizvod. Mislim da to treba biti neka česta praksa da to radimo. Dešava se sve to nekakvu privatne inicijative. To vidim da smo nasmjani, da smo izbacili ne znamo trnjak naš koji trenutno postoji u druženim mrežama, da volimo više bosanci ili Bošnjaci kako hoćete, vole svoju državu. To sam primijetio da sam se vratio da dolazim iz jedne takve države koja je isto patriotska država, gdje svi vole svoju državu ono što nama nedostaje jesiti neki mali simboli koji mi ne znamo kako to pokažemo tu ljubav. Volimo, ali skako ćemo mi to sa tu ne znaju kako pokazati. To je nekad podići zastavicu sa zemlji. To je nekada zakačiti tu zastavicu možda na svoju kancelariju, svojoj kancelariji na ucu itede Čini se da se tu malo gubimo kod tih pokazivanja te naše ljubavi prema domovini, ali vjerujem da smo jedan od naroda koji najviše voli svoju državu. Tako vidim bude 10-15 godina našu državu. I evo za kraj kako mlad čovjek bez kapitala može napraviti prvi ozbiljan korak obiznos pa to treba biti dosadan, prije svega ovim uspješnim drugim firmama jer vi danas ima.
SPEAKER_02Zma prvu stavku.
SPEAKER_01Treba zaista biti onda neka dosadan, treba vjerovati, prije svega treba se dobro pripremiti i treba biti uporan u tome u predstavljanju te ideje nekog od prirodnika Bosanskim. I danas kad pričamo o potencijalnim investitorima zaboravljamo uvijek jednu činjenicu, a to su ti naši privrednici koji imaju kapital, nisu poduzetni. Evo nažalost nisu poduzetni, ali imaju kapital i mnogi odmi ne znaju šta će sa njega. I kad netko dođa zdravim projektom, to ne mora znati sada ja nešto razmišljaju bilo, ja mogu ne, nego kad dođemo sa zdravim projektom, sigurno će ga podržati. Bio sam svjedok mnogo puta da naši prirodnici podrče takve projekte gdje onda ulaze sa stvar dogovora da li ona kao partner 50 i pedeset ili kao na drugi neki određeni način ali prije svega investitore trebamo tražiti među našim prirodnicima u beihau i onda ćemo biti uspješna uspješna zemlja gospodine vildać hvala vam mnogo za izdvojno vrijeme za gostovanje.
SPEAKER_03Ja vam želim puno sreći u vašem biznesu i da nam što više sposobnih ljudi, investitora dovedete ovdje u Bosni hercegov Hvala vama evo na prijelci.
SPEAKER_01Mnogo je samira u Bosni hercegovine Mnogo je samira u dijaspori koji bi se radili i koji žele da se vrati a mogu sam nama poručiti neka on požure s tim. I neka i oni koji se vrataju neka počnu više pričati o tome da se vrati o svojim uspješnim ali poslovima i konekcijama koji trenutno radi.
SPEAKER_03Kako kažu da onaj ružne vijesti brzo se širi ali je pe sporo pa hajnik bude da se ljepše vijesti brže širi. Nek bude tako neka. Hvala mnogo za izvješće. Možno gledati hvala i vama. Vidimo se za sedam dana dovljenici.